Osteoporoza

Ovih dana pokušavam što više saznati o ovoj bolesti sa kojom nažalost moram živjeti ubuduće, i ono što sam saznala, nije nimalo utješno. Možda još neko ima slične probleme, pa da ovdje razmjenimo iskustva...

Bolest koja dolazi tiho i čije prve simptome većina oboljelih zanemaruje svaki mjesec u svijetu odnese više života no srčani udar! Osteoporoza koja napada koštani sustav ne doživljava se kao bolest od koje se umire, no podjednako je ubojita kao i karcinom, srčani udar...
Osteoporoza je bolest koja se očituje kao smanjenje gustoće kostiju, zbog čega one postaju porozne, a zahvaća oba spola u različitoj životnoj dobi, no većina slučajeva ipak se pojavljuje kod žena u postmenopauzi. To je vrijeme kada je mineralna gustoća kosti više od dvije i pol standardne devijacije ispod prosječne vrijednosti, a može se javiti i u mladih i zdravih žena. Žene nakon menopauze izgube od 1 do čak 5 posto koštane mase. U SAD-u oko 20 posto žena bijele rase (četiri do šest milijuna) starijih od 50 godina pati od osteoporoze, a čak 35 do 50 posto (12 do 15 milijuna) ima smanjenu koštanu gustoću. Osteoporoza je podmukla bolest koja ne počinje, ali zato završava teškim bolovima.
U početku je teško prepoznati simptome, najčešće su to bolovi u leđima, a ako se iznenadite činjenicom da su vam kaputi sve duži, valjalo bi provjeriti gustoću kostiju jer gubitak visine praćen pognutim držanjem te gubitak kosti u donjoj čeljusti upućuje na razvoj osteoporoze. Od osteoporoze boluje polovica ženske populacije starije od 50 godina te četvrtina muškaraca starijih od 55 godina.

Borac protiv osteoporoze

Bor je mikroelemenat otkriven 1910. godine. Od druge decenije prošlog veka smatran je važnim za rast, a tek nedavno ustanovljeno je da je za zdravlje ljudi od životne važnosti. Naime, neophodan je za izgradnju kostiju i njihovo održavanje u zdravom stanju, zatim za celijske membrane, koje su apsolutno neophodne za normalno funkcionisanje celija, a samim tim i za život, a izgleda i kao kofaktor u nekim fermentskim reakcijama u organizmu. Ako se ne jede dovoljno voca, narocito koštunjavog, ne unosi se dovoljno bora, a to može da poremeti metabolizam kalcijuma, usled cega kosti postaju krtije. Osim toga, bor drasticno povišuje nivo estrogena u krvi (isto kao preparati ovog hormona), kao i drugih sastojaka koji sprecavaju gubitak kalcijuma i demineralizaciju kostiju, odnosno osteoporozu. Ovo je narocito važno za žene u postmenopauzi, a da bi bor bio delotvoran potrebno ga je svega tri miligrama, što se može obezbediti s dve jabuke i 100 grama kikirikija (naravno, neslanog!), na primer. Ta kolicina smanjuje gubitak kalcijuma za citavih 40 odsto! Pored koštunjavog voca (badem, lešnik) i kikirikija, bora ima i u jabukama, kruškama, groždu i groždicama, urmama, breskvama, mahunarkama, narocito soji, ali i medu, vinu, pivu i vinu od jabuka. Simptomi nedostatka bora kod ljudi nisu dovoljno ispitani, a kod životinja se to ispoljilo kroz usporen rast. Višak ovog minerala iskazuje se kroz mucninu i gadenje, proliv, osip na koži i letargiju. Ako ga u vodi za pice ima više od 150 miligrama po litru, može izazvati simptome intoksikacije.